
Ana Filipović, ana@instore.rs
Regionalna izdavačka kuća INB2B Media osnovana je 2011. godine, sa kancelarijama u Beogradu, Ljubljani, Zagrebu, Sarajevu i Skoplju. Osnovna delatnost kompanije je izdavanje B2B izdanja namenjenih sektoru robe široke potrošnje (InStore i specijalna izdanja), kao i organizovanje stručnih konferencija i radionica
Prijavite se na naš newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim vestima, događajima i ekskluzivnim sadržajem. Ne propustite priliku da prvi saznate šta je novo!
Marko Martinović: Ono što me je konstantno pokretalo, kroz sve uloge koje sam obavljao, jesu ljudi sa kojima sarađujem i mogućnost da zajedno nešto gradimo. Karijeru doživljavam kao desetoboj, a svaka dionica nosi drugačije izazove i traži drugačije sposobnosti, i upravo to me motiviše. Privatno, ravnotežu pronalazim u vremenu sa porodicom i bliskim prijateljima, to je ono što mi daje perspektivu i energiju da se poslovnim izazovima vraćam svježijeg pogleda.
Frikom timu sam se pridružio početkom 2024. godine, dolazeći iz kompanije PepsiCo (Marbo), gdje sam kao regionalni direktor prodaje pokrivao sedam tržišta Zapadnog Balkana, a prije toga iz Nelt Grupe i Procter & Gamble-a. Ukupno, karijera koja je prošla kroz dosta različitih kategorija, tržišta i veličine organizacija, od nekoliko stotina do više od dvije hiljade ljudi, kaže nam Marko Martinović, generalni direktor kompanije Frikom, na početku razgovora.
Kompanija Frikom ove godine obilježava značajan jubilej – 50 godina postojanja. Šta za vas lično predstavlja ova godišnjica, a šta za kompaniju?
Za mene je velika čast, ali i odgovornost, da budem na čelu Frikoma u godini u kojoj obilježavamo pola vijeka poslovanja. Malo je kompanija koje uspiju da toliko dugo ostanu relevantne, da povezuju različite generacije i da istovremeno sačuvaju snažnu emocionalnu vezu sa potrošačima. Za Frikom je ovaj jubilej potvrda povjerenja koje se gradilo decenijama. Kada govorimo o 50 godina, ne govorimo samo o proizvodima, poslovnim rezultatima ili tržišnom učešću. Govorimo o generacijama zaposlenih koje su gradile kompaniju, partnerima sa kojima smo rasli i potrošačima koji Frikom doživljavaju kao nešto svoje. Istovremeno, jubilej nije samo pogled unazad već i odgovornost sa pogledom u budućnost, šta danas radimo, kakve odluke donosimo kako bi Frikom bio uspješan i narednih 50 godina.
Na čelu kompanije ste posljednje dvije i po godine te bogate tradicije, ali sam sigurna da ste upoznati sa njenom istorijom, pa bih vas zamolila da nam kažete šta su bili neki prelomni trenuci u posljednjih pet decenija, koji su bili od ključnog značaja za njen opstanak i razvoj?
Frikom je osnovan 1976. godine, dok je prve sladolede proizveo 1978. Među njima su bili Kapri, Leni i Kornet, proizvodi koji su i danas dio našeg portfolija i među omiljenim izborima potrošača. Tokom pet decenija, kompanija je prošla kroz velike promjene tržišta, tehnologije i vlasničke strukture i za sve to vrijeme Frikom je uspio da sačuva identitet, znanje i povjerenje potrošača. Posebno važnim smatram trenutak kada je Frikom postao dio Nomad Foodsa, najvećeg evropskog proizvođača zamrznute hrane. Time smo dobili pristup dodatnom znanju u ovim kategorijama, tehnologijama i međunarodnom tržištu, uz mogućnost da Frikom u budućnosti još snažnije razvijamo kao regionalni proizvodni centar.
Kada ste stupili na dužnost generalnog direktora, izjavili ste da ta pozicija za vas predstavlja veliki profesionalni izazov, budući da dolazite u kompaniju koja je tržišni lider u proizvodnji i distribuciji sladoleda i zamrznute hrane. Prema vašem mišljenju i dosadašnjem iskustvu, da li je teže održati kompaniju na vrhu ili je dovesti do te pozicije?
Oba zadatka su zahtjevna, ali na različite načine. Kada kompaniju dovodite do liderske pozicije, imate jasno definisan cilj koji želite da dostignete. Kada ste već lider, vaš zadatak je složeniji: morate istovremeno da čuvate ono što vas je dovelo na vrh i da imate dovoljno znanja i hrabrosti da mijenjate ono što će vam omogućiti da na toj poziciji ostanete. Lider ne može da se poredi samo sa direktnim konkurentima unutar postojećih kategorija, već mora da gleda šire i vizionarski posmatra razvoj kategorije. U našem slučaju, to bi značilo da se ne takmičimo samo u kategoriji zamrznute hrane, već u kategoriji cjelokupne hrane. Od lidera se očekuje da prepoznaje potrebe koje potrošači još nisu jasno iskazali i postavlja standarde kvaliteta, inovacija i distribucije.
Rođendansku godinu proslavljate uvođenjem velikog broja inovacija koje prate savremeni način života, kako u kategoriji sladoleda, tako i u kategoriji smrznute hrane. Recite nam nešto više o njima i da li potrošači mogu da očekuju još noviteta do kraja godine, i kojih?
Jubilarna godina donijela je novitete koji odgovaraju na konkretne potrebe potrošača – praktičnost, uštedu vremena, kvalitet i želju za novim iskustvima. U segmentu porodičnog sladoleda, predstavili smo Quattro Layers, prvi porodični sladoled u kadici sa horizontalnim slojevima, a naš najprodavaniji štapić Kapri lansirali smo u promotivnom pakovanju 5+1 komad gratis. King i Macho brendovi su tradicionalno dobili novitete koji su se dobro pokazali, a moj favorit ove godine je Sorbet štapić koji ima samo 72 kalorije i koji je postigao odličan rezultat. U zamrznutoj hrani, fokus je bio na kvalitetnim i jednostavnim rješenjima za obrok. Predstavili smo riblje štapiće u panadi od pereca, riblje filete sa sedam vrsta sjemenki, kukuruzne rolnice sa sirom, kao i slatku varijantu sa jabukom i karamelom. Proširili smo i ponudu povrća novim mješavinama, među kojima su kombinacija graška i šargarepe i proizvodi namijenjeni brzoj pripremi supa i čorbi.
Zamrznuti proizvodi ne prolaze kroz duge lance transporta i skladištenja, prije nego što stignu do potrošača — svježina je zaključana u trenutku obrade
Gdje se Srbija nalazi po pitanju potrošnje zamrznute hrane u poređenju sa susjednim zemljama i ostatkom Evrope?
Potrošnja zamrznute hrane u Srbiji i dalje je niža nego na razvijenijim evropskim tržištima, naročito u kategorijama gotovih i polugotovih obroka. Istovremeno, u pojedinim kategorijama, poput zamrznutog povrća, tijesta i sladoleda, domaći potrošači već imaju izgrađene navike i veoma dobro poznaju ponudu. Postoji nekoliko razloga zašto je kategorija manje razvijena — od značajnog prisustva i učešća pijaca u ukupnom prometu hrane, preko veličine rashladnog prostora u objektima, gdje su trgovci u zapadnoj Evropi značajno više prostora opredijelili ovoj kategoriji, do razlika u navikama potrošača. U Srbiji se i dalje njeguje tradicija kuvanja kod kuće, ali sve veći broj ljudi traži proizvode koji će im taj proces olakšati. Zamrznuta hrana omogućava da kvalitetne namirnice ima dostupne tokom cijele godine, da lakše kontroliše porcije i da smanji bacanje hrane.
Šta biste poručili onim potrošačima koji i dalje smatraju da zamrznuti proizvodi nisu dovoljno kvalitetni i zdravi kao svježi?
Poručio bih im da ne brinu, jer je savremeni proces zamrzavanja na visokom tehnološkom nivou. Na primjer, povrće namijenjeno zamrzavanju bere se kada dostigne odgovarajući stepen zrelosti i zamrzava se u veoma kratkom roku, na temperaturi od minus 18 stepeni i nižoj. Na taj način čuvaju se njegova svojstva i nutritivna vrijednost. Zamrznuti proizvodi ne prolaze kroz duge lance transporta i skladištenja, prije nego što stignu do potrošača — svježina je zaključana u trenutku obrade. Zamrznuto povrće dostupno je tokom cijele godine, već je očišćeno i pripremljeno za upotrebu, a potrošač može da iskoristi tačno onu količinu koja mu je potrebna. Naravno, važno je poštovati hladni lanac i način pripreme naveden na pakovanju. Kada su ti uslovi ispunjeni, zamrznuta hrana nije kompromis, već kvalitetan, praktičan i odgovoran izbor.
Prema informacijama kojima raspolažete, i gledajući rezultate ostvarene od kada ste vi na čelu kompanije, da li biste rekli da potrošnja zamrznute hrane u Srbiji raste?
Da, vidimo pozitivan trend. Potrošači postaju bolje informisani o procesu zamrzavanja i njegovim prednostima, a ponuda je raznovrsnija nego ranije. Naš zadatak je da taj rast podržimo inovacijama, dostupnošću proizvoda, jasnom komunikacijom i edukacijom potrošača. Prema podacima koje pratimo, kategorija zamrznute hrane, u posljednje dvije godine, bilježi količinski rast koji je značajno iznad prosjeka ukupnog FMCG tržišta u istom periodu.
Šta biste poželjeli kompaniji za 50. rođendan? Gdje biste voljeli da je vidite u narednih pet do deset godina?
Poželio bih Frikomu da i u narednih 50 godina sačuva povjerenje koje su gradile generacije zaposlenih i potrošača, kao i radoznalost, energiju i hrabrost da se mijenja. Najvrjednije što imamo jesu naši ljudi, brendovi i duboka povezanost sa tržištem. Naš zadatak je da to nasljeđe sačuvamo i dalje obogatimo za generacije koje dolaze. U narednih pet do deset godina želio bih da vidim Frikom kao još snažniji regionalni proizvodni centar, kompaniju koja uvodi sjajne inovacije i postavlja standarde u svim kategorijama zamrznute hrane. Želim i da ostane mjesto u kojem ljudi vide prostor za dugoročnu karijeru — jer kompanija može da raste samo ako zajedno sa njom rastu i njeni zaposleni. A, ako za deset godina potrošači i dalje budu govorili o Frikomu kao o svom brendu, a istovremeno ga budu doživljavali kao savremenu i inovativnu kompaniju, to će biti dovoljna potvrda da smo išli pravim putem.
Ovaj intervju je deo septembarskog izdanja INSTORE magazina. PDF prelistavanje magazina dostupno je OVDE.